˝Gradovi su žrtve Kantona˝!

25.03.2010 14:07
 

U intervjuu za Tuzlanski info portal, načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović govori o budžetu Općine Tuzla za 2010. godinu, otkriva planove i projekte koji će prioritetno biti realizovani tokom godine, ali i otvoreno govori o odnosu Kantona i Općine Tuzla.

TIP: Budžet Općine Tuzla u 2010. godini iznosit će oko 42 miliona KM. Iako je manji od prošlogodišnjeg najavili ste da će ovo biti rekordna godina izgradnje komunalne infrastrukture u Općini Tuzla?

Jasmin: Mi smo znali da ćemo iz dva razloga imati manji budžet. Razlog je recesija i manji prihodi, neravnomjerna raspodjela PDV-a,  tako da smo se odlučili za drugu varijantu jer projekti se moraju realizirati. Obratiti smo se različitim drugim fondovima i neprekidno smo radili na realizaciji tih sredstava. Tako da smo mi već obezbijedili, osim ovih 42 miliona, još sigurnih 35 miliona maraka, pa bi to onda bilo da planiramo 77 miliona u budžetu, što je više nego ikada, a vrijeme je recesije. Ta dodatna 33 miliona KM obezbijedili smo od Vlade Republike Mađarske, Vlade Kraljevine Holandije, Svjetske banke, USAID-a, Vlade Republike Češke i jedinog domaćeg subjekta Elektroprivrede BiH. Radi se o bespovratnim sredstvima, o čistoj dobiti baziranoj na bazi rada i ideje. Kada je u pitanju izgradnja komunalne infrastrukture ova godina će biti rekordna. Tretman smeća, toplifikacija i kanalizacija će biti naši prioriteti u ovoj godini.

TIP: U više navrata ste izjavili ˝gradovi su žrtve Kantona˝. Možete li nam pojasniti ovu vašu tvrdnju?

Jasmin: Ja imam pravo i obavezu da u ime građana koji su me izabrali da kažem ono što građane boli. Samo u Federaciji BiH imamo 11 premijera, negdje oko 150 ministara, oko 500 pomoćnika ministara i skoro 500 poslanika. To je neodrživo i nema šanse da 2 miliona ljudi u Federaciji BiH živi, a da ne budu u stanju teške ekonomske i socijalne krize. Mi imamo najveći broj poslanika i ministara po glavi stanovnika u svijetu. Što je više poslanika i ministara to je naša kriza teža. Ukidanjem Kantona i Federacija BiH i gradovi bi imali duplo veći budžet, pa bi nam samim tim i život bio mnogo jednostavniji i bolji. U BIH se u ime decentralizacije dogodila  jedna neviđena centralizacija na nivou entiteta i kantona. Moraju se ukinuti kantoni i osloboditi ljudi od jednog tako velikog potrošaća. Zadnjih deset godina budžeti Tuzlanskog kanotna bez fondova su iznosili 3 milijarde KM, od toga je 1,5 milijardi otišlo od poreskih obveznika građana Tuzle. Pitam vas šta je s tim novcem u Tuzli izgrađeno? Šta se vratilo u Tuzlu? Pogledajte koliko je manji budžet Općine Tuzla . 2001 godine on je bio 19 miliona, pa se penjao na 60 miliona, ove godine 42 miliona maraka, pa smo mi našli još 33 miliona, a vidite koliko smo mi toga izgradili, a koliko oni nisu.

TIP:Prestanak rada bolničke kotlane predstavlja jedan od najvećih koraka općinske administracije ka postizanju zacrtanog cilja “Tuzla-energetski efikasan grad”. UKC Tuzla kao jedan od do sada najvećih aero zagađivača u istočnom dijelu Tuzle je priključen na sistem daljinskog grijanja. Kako će se odvijati dalje širenje mreže toplifikacije na području općine Tuzla ?

Jasmin: Slijedeći nam je korak priključenje na sistem daljinskog grijanja Klinike za plućne bolesti u Slavinovićima i Dragodola kao dijela MZ Tušanj. Zahvaljujući sredstvima Elektroprivrede BiH idemo na širenje mreže toplifikacije i u zapadnom dijelu Tuzle u prostor MZ Bukinje i Šićki Brod. U širenje mreže toplifikacije za oko 200.000 metara kvadratnih novotoplificiranog prostora biće uloženo skoro 7 miliona KM. Jedna petina ovih sredstava je iz budžeta Općine Tuzla, a ostala sredstva obezbijeđena su u saradnji sa Vladom Kraljevine Holandije, UNDP-om i Elektroprivredom BiH.

TIP: Koji su projekti prioritetno planirani za realizaciju u 2010. godini?

Jasmin: Najviše vremena i para ćemo utrošiti u adekvatan tretman smeća, toplifikacije i kanalizacija će biti naši prioriteti. Također, mi nastavljamo dalje sa projektima održavanja postojeće komunalne infrastrukture i sa onim što je planirana po GAP-ovoj metodologiji. Nadam se da ćemo ove godine uspjeti riješiti i jedan problem koji je star najmanje 50 godina, a to je problem komunalnog objekta koji se zove ˝Gradsko groblje˝. Nastavljamo izgradnju stadiona, koji je jako skup projekat. Radi se o projektu koji košta oko 20 miliona KM. Direktna nadležnost za sport je na nivou Kantona, a Vlada TK je izgradila stadion u Banovićima, a za izgradnju stadiona u Tuzli neće da izdvoji ni fening. Oni su izravno nadležni za sport a neće da grade sportske objekte. Optužuju nas koji ne moramo da ga gradimo, a gradimo ga jer želimo da imamo dobar stadion. Oni koji to moraju skrenu pažnju na one koji ne moraju, a to rade, to su vam čiste spletke. Ista stvar je i kad su u pitanju škole. Pa više smo mi škola renovirali, nego oni  koji su nadležni za tu oblast. Mislim da su to građani do sada i prepoznali. Mi ćemo nastaviti i sa započetim projektima i sa rasvjetom i sa cestama, nastavljamo i pojačavamo naš zacrtani tempo razvoja.

TIP: Tuzla je nekada imala nekoliko kino dvorana. Na žalost Tuzlaka danas nema ni jedno. Planira li Općina Tuzla uraditi nešto po ovom pitanju?

Jasmin: Kina u Tuzli su nakon privatizacije nestala. Nakon privatizacije ljudi su promijenili namjenu objektima. Onda smo mi pokušali da nađemo investitora koji bi gradio kino u Tuzli. U to doba je Coloseum iz Ljubljane bio zainteresiran. Sa grupom vijećnika išli smo da vidimo te objekte, pripremili smo urbanističku regulativu, no onda je investitor odustao jer se radilo dosta skupom projektu. Koliko znam bankrotirao je. Onda smo našli investiora koji je pristao da otvori kino u nekadašnjem Radničkom univerzitetu, no i on je zbog slabe posjete zatvorio. Sramota je da Tuzla nema kino. Kao prijelazno rješenje ove godine ćemo osposobiti pomenuto kino, nabavit ćemo opremu i dati ga na upravljanje Domu mladih Tuzla.

(TIP/A.J.)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.