16. juli kroz istoriju

16.07.2009 09:54
 

– 1054. Došlo je do raskola Istočne i Zapadne crkve. Do konačnoga raskola između Istočne i Zapadne crkve došlo je za vrijeme vladavine carigradskog patrijarha Mihajla Keraularija i pape Leona IX. Neposredni povod raskolu dala je rasprava o beskvasnom kruhu u bogoslužju. Legat pape Leona IX, kardinal Humbert, položio je 16. jula 1054. na oltar Crkve Svete Sofije bulu kojom izopćuje Keraulariju i Istočnu crkvu, a Keraularija je na to izopćio papu. Car Izak Kommen poslao je Keraulariju u progonstvo, gdje je i umro, ali jedinstvo crkvi nije nikada više uspostavljeno.

– 1796. U Parizu je rođen francuski slikar Camille Corrot, jedan od tvoraca modernog lirskog intimnog pejzaža, s izvanredno finim osjećajem za srebrnaste i sive tonove. Slikao je poetske motive s naglašenom idealizacijom prirode. Boju upotrebljava slobodno, u širokim namazima i ostvaruje atmosferske ugođaje, čime anticipira impresionizam. Slikao je i ženske figure u interijeru, a njegovo djelo obuhvaća oko dvije hiljade slika, tristo crteža i desetak grafika. Umro je u Parizu 22. februara 1875.

– 1857. U Parizu je umro francuski pjesnik Pierre Jean de Beranger, zagovornik slobodoumnih ideja i pripadnik romantizma. Veličao je Napoleona Bonapartea, a vlada Napoleona III. imenovala ga je nacionalnim pjesnikom.
Njegove pjesme nemaju veće književne vrijednosti, ali su u vrijeme nastanka bile vrlo popularne. De Beranger je prevođen na mnoge europske i svjetske jezike.

– 1918. Crvenogardijci su nešto prije ponoći probudili interniranu carsku porodicu, svrgnutoga cara Nikolaja II, sedmoro članova njegove najuže obitelji i četvoro pratilaca. Zapovjednik straže Jakov Mihajlović Jurovski objasnio im je da prema gradu nastupaju armije bijelih, pa se svakoga trenutka može očekivati topnička vatra.
Carska porodica spustila se s drugoga sprata prostrane kuće u polupodrumsku prostoriju. Kada su svi ušli u sobu s teškim željeznim rešetkama na prozorima, Jurovski je izvadio iz džepa papir i pročitao: ‘Pozor! Objavljuje se odluka uralskoga sovjeta radničkih, seljačkih i vojničkih deputata…’ Čim su bile izrečene posljednje riječi naredbe, odjeknuli su pucnji. Ostaci Romanovih spaljeni su na lomači, a zatim zakopani u blato.

– 1969. Dogodio se prvi čovjekov let na Mjesec, poslije nekoliko probnih lansiranja bez ljudske posade te nekoliko lansiranja broda s posadom u putanju oko Zemlje, kao i nesretnog slučaja kada su u požaru prilikom treninga smrtno stradala trojica astronauta. Svemirski brod Apollo 11, u kojemu su bili astronauti Neil Armstrong, Edvin Oldrin i Michael Colins, poslije četiri dana puta ušao je u stabilnu putanju oko Mjeseca, pa su se 20. jula mjesečevim modulom na površinu Mjeseca spustili Armstrong i Oldrin. Prvi čovjek koji je nogom stao na Mjesečevo tlo 21. jula 1969. bio je Neil Armstrong.

(FENA)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.