12. juli kroz istoriju

12.07.2009 11:52
 

– 100. godine prije Krista rodio se Gaj Julije Cezar, rimski vojskovođa i državnik. Ratovao je prvo u Maloj Aziji, zatim u Španiji, a godine 60. prije Krista vratio se u Rim i sklopio s Pompejima i Krasom prvi trijumvirat. Pokorio je galska plemena, poduzeo dva pohoda protiv Germana, a dva je puta uzalud pokušavao invaziju na Britaniju. Cezar se oštro sukobio sa senatom i Pompejima, pobijedivši ih kod Fersala u Tesaliji. Nakon toga svladao je egipatsku vojsku i svojoj saveznici Kleopatri prepustio upravu nad Egiptom. Sredio je prilike u Judeji i Siriji i munjevito pobijedio pontskoga kralja Farnaka kod Zele, odakle je poručio senatu: ‘Veni, vidi, vici!’ (Dođoh, vidjeh, pobijedih). Vrativši se u Rim, Cezar je uveo diktaturu. Na vrhuncu moći, 15. marta 44. godine prije Krista ubili su ga urotnici iz patricijskih redova, na čelu s Brutom, Kasijem i Trebonijem.

– 1536. godine u Baselu umro holandski filozof, humanist i jezikoslovac Erazmo Roterdamski. Rođen je u Roterdamu 28. listopada 1465.godine. Po svom književno-naučnom radu i životnom stavu Erazmo je najsvjetlija i najznačajnija ličnost humanizma. Majstor je latinskog stila, a njegovao je sve književne forme – od poezije do naučnog traktata. Njegova izdanja Aristotela, Novog zavjeta, Jeronima i Augustina, fundamentalna su djela europske filologije i tekstovne kritike, a njegov spis ‘De racione studii’ prvi je sistematski program humanističkog školskog obrazovanja. Iz njegovih djela i pisama izbija lik čovjeka koji je širinom i kritičnošću svojih naučnih gledanja te nepomirljivošću prema moralnom licemjerju i falsifikatima ljudskih svetinja visoko nadrastao svoju epohu.

– 1806. godine francuske okupacijske vlasti u Dalmaciji pokreću novine “Il regio Dalmata” (Kraglski Dalmatin), list koji prvi u istoriji hrvatskoga novinarstva donosi tekstove na hrvatskome jeziku. Taj dvojezični italijansko-hrvatski sedmičnik izlazio je svake subote iz štamparije Luigija Batare u Zadru, sjedištu francuske vlasti za Dalmaciju. U novoj pokrajini, koju je Napoleon stekao požunskim mirom u decembru 1805., izvještavao je građanstvo o službenim stajalištima i uredbama francuskoga imperija.

– 1884. godine rodio se italijanski slikar Amedeo Modigliani. Potiče iz italijansko-židovske porodice, a majka mu je bila potomak velikog filozofa Spinoze. Veći dio života proveo je u Parizu. Jedan je od predstavnika pariške škole, ali je njegovao prepoznatljiv stil te su njegovi likovi imali stilizirane duguljaste forme. Najviše je slikao ženske aktove i figure radnika. Umro je u Parizu 25. januara 1920. godine.

– 1904. godine rođen je čileanski pjesnik i diplomat Pablo Neruda, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. godine. Bio je u diplomatskoj službi, pa je više godina živio u Madridu, gdje se družio s Lorcom i drugim španskim pjesnicima. Za vrijeme Španskog građanskog rata bio je na strani republikanaca, zbog čega je kasnije u svojoj zemlji bio proganjan. Isprva je pisao ljubavnu, pomalo romantičnu poeziju, senzualnu i punu elegičnih tonova, ali je postepeno prelazio na političke i socijalne motive, a izraz mu je bivao sve oštriji i burniji, sa znatnom primjesom nadrealističkih slika. Gotovo potpun preokret značila je Nerudina poema ‘Španija u srcu’, izašla 1937. godine u kojoj je iznio svoj ljudski, potresni glas o strahotama Španskoga građanskog rata. Otada njegova poezija postaje posve angažirana. Najvažnija mu je knjiga ‘Sveopći spjev’, to je neka vrsta epopeje u 15 poglavlja u kojoj je opjevana teška prošlost i sadašnjost Amerike. Neruda je od 1919. godine do kraja života objavio dvadesetak knjiga stihova. Umro je 23. septembra 1973. godine.

(FENA)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.