Hrvatska: Za zločine u Drugom svjetskom ratu prijavljeno 29 osoba

31.03.2009 20:51
 

Za zločine u Drugome svjetskom ratu hrvatskom tužilaštvu krivično je prijavljeno 29 osoba, no kako je većina osumnjičenika umrla ili je nedostupna, postupci su odbijeni, prekinuti ili su u mirovanju, doznaje se od zamjenika glavnoga državnog advokata zaduženog za koordinaciju rada državne advokature na predmetima vezanim uz ratne zločine Antuna Kvakana.

Većina krivičnih prijava podignuta je protiv nepoznatih počinilaca. Dvije se odnose na zločine koje su počinili ustaše (Milivoj Ašner i Ivo Rojnica), a ostale na partizanske zločine. Bivši partizanski major Simo Dubajić, protiv kojega je jučer zatražena istraga zbog sumnje da je organizovao i zapovijedao masovnim ubistvima najmanje 13.000 ratnih zarobljenika na Kočevskome rogu u Sloveniji u proljeće 1945., jedini je živući osumnjičenik iz krivične prijave podnesene zagrebačkom Županijskoj državnoa advokaturi zbog zločina kod Kočevja i na Bleiburgu. Naime, uz njega su bili prijavljeni još Dušan Ostojić, Jovo Kokot, Milan Basta i Ivan Bokež, no svi su u međuvremenu umrli, a za osobu prijavljenu po imenu Nikola Maršić nije utvrđeno da uopće postoji.

Drugu prijavu koju je zaprimilo zagrebačko tužiteljstvo podnijela je 1998. udruga “Hrvatski domobran” protiv Rade Bulata, Marka Belinića, Lutve Ahmetovića i Milke Kufrin. Njih se teretilo za ratni zločin počinjen nad ratnim zarobljenicima nakon bitke za Krašić u siječnju 1943., kada je, prema prijavi, pogubljeno najmanje 218 zarobljenih domobrana i ustaša. Oni su u Sošicama i Samoboru osuđeni na smrtne kazne i tužiteljstvo je u arhivima tražilo te presude, no u međuvremenu su umrli svi prijavljeni, osim Rade Bulata. U njegovu je slučaju, kako se doznaje od Kvakana, policijsko-tužiteljska predistraga pri kraju.

Još prije desetak godina bio je obrađen dio prijave kojom su se Bulat i Kufrin teretili za ubistvo poštara Dragutina Oslakovića na Okićkoj poljani 1942., no iz dostupne dokumentacije i arhivske građe utvrđeno je da oni nisu mogli počiniti zločin jer nisu bili na tom području. Kao i zagrebačko tužilaštvo, i karlovačko je zaprimilo dvije prijave – protiv Petra Zinaića i Josipa Boljkovca.

Zinaića je prije dvije godine karlovačka policija prijavila zbog sumnje da je kao šef Rejonsko-obavještajnog centra (ROC) i opunomoćenik povjerenstva Odsjeka za zaštitu naroda (OZNA) za područje slunjske i plaške općine odgovoran za ubojstvo 141 civila krajem Drugoga svjetskog rata. No, Zinaić je lani u 90. godini umro u Beogradu, u koji je izbjegao prije akcije “Oluje”, pa je prijava odbijena. Prema Kvakanovim riječima, policija dovršava svoj dio posla vezan uz prijavu protiv Boljkovca, koji je krajem Drugog svjetskog rata radio u OZNA-i karlovačkoga Kotara. On tvrdi kako je bio zadužen za civilna pitanja, te odbija bilo kakvu odgovornost za ubistva civila na karlovačkom području, pogotovo bilo kakvu ovlast u logoru Dubovcu, odakle su žrtve završile u jamama u šumi Kozjači.

Uz prijavu protiv bivšega ustaškog stožernika Ive Rojnice, osumnjičenog za progon Srba, Židova i Roma na dubrovačkom području u Drugom svjetskom ratu, koji je u decembru 2007. umro u 93. godini u Buenos Airesu, dubrovačko tužilaštvo radilo je na dvije prijave vezane uz partizanske zločine – strijeljanje nekoliko desetina dubrovačkih civila optuženih za saradnju s okupatorom i pogubljenih na elefitskom otočiću Daksi i na Mljetu. No, prema Kvakanovim riječima, protiv prijavljenih osoba, čija imena nije želio otkriti, nije bilo dokaza pa su prijave odbijene.

Krivičnu prijavu za zločine na Daksi podnijelo je Udruženje “Daksa 1944/45” koja tvrdi da je na tom otočiću ubijeno najmanje 45 ljudi, a sumnja se da je ubijeno i više od 250 ljudi s dubrovačkog područja, te njemačkih ratnih zarobljenika. Kvakan je podsjetio da je tužilaštvo radilo i na slučaju Milivoja Ašnera, nekadašnjeg načelnika ustaške policije u Požegi, koji se lani na popisu Centra Simona Wiesenthala našao na četvrtom mjestu među deset najtraženijih zločinaca iz Drugog svjetskog rata. Njega Austrija već četiri godine ne želi izručiti Hrvatskoj, gdje je optužen za ratne zločine zbog slanja Srba, Židova i Roma u logore.

Prijavu za ratni zločin zaprimila je i Županijska državna advokatura u Puli. Savez antifašističkih boraca Hrvatske prijavio je nepoznatog počinioca zbog deportacija i ubistava civila na motovunskom području 1943., no istraga zasad nije dala nikakvih konkretnih rezultata.

U povodu jučerašnjeg zahtjeva za istragu protiv Sime Dubajića Počasni bleiburški vod podržao je danas hrvatsko tužilaštvo, ali je pritom postavio pitanje zbog čega je trebalo više od godine i pol da to učini nakon što su protiv Dibajića podneseni dokazi. “I mi se pitamo zašto sve tako dugo traje, no valja naglasiti da samo priznanje osumnjičenog u njegovoj autobiografiji, bez drugih objektivnih dokaza koji potvrđuju osnovanost sumnje, nije bilo dovoljno i trebalo je pronaći egzaktne činjenice i svjedoke”, rekao je Kvakan, dodajući kako je to bilo teško jer je riječ o događajima od prije 60-ak godina za koje ima sve manje živih neposrednih svjedoka.

Iznoseći sve podatke o prijavama za ratne zločine Kvakan je naglasio da DORH sistemski radi na utvrđivanju odgovornosti za sve ratne zločine bez obzira na nacionalnost ili ideologiju počinilaca ili žrtava zločina.

(FENA)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.