Na današji dan prije 130 godina rođen Albert Einstein

14.03.2009 16:15
 

Albert Einstein rođen je u Ulmu, 14. marta 1879. godine. Djetinjstvo je proveo u Munchenu, gde je njegov otac vodio malu radionicu električnih strojeva. Bii je vrlo radoznalo dijete, posebno su ga privlačile matematika i fizika. Prezirao je tadašnje društvene norme i način školovanja, radi čega se suočio s mnogim problemima u mladosti. Poslije bankrota očeve radionice, cijela porodica se preselila u Milano. Već sa 16 godina, započinje samostalan život. Srednju školu završava u Aarau (Švicarska), a višu tehničku u Zurichu. Način predavanja mu se nikako nije dopadao, te počinje samostalno proučavati fiziku. Diplomirao je 1900. godine, no radi protivljenja nastavnicima ne dobija preporuke za zvanje univerzitetskog profesora.

Zaposlio se kao mladi istraživač u Bernu. Godine 1903. vjenčao se sa svojom školskom prijateljicom, Milevom Marić, kasnije im se rodilo dvoje dijece. Doktorirao je 1905. godine, a naredne četiri godine provodi u Bernu u Patentnome uredu. Prvo profesorsko mjesto dobija u Zurichu 1911. godine. Nakon početka Prvoga svjetskoga rata, prelazi u Berlin kao profesor. Svjetsku slavu stekao je 1919. godine, kada postaje popularna njegova teorija relativiteta, inače objavljena još 14 godina ranije. Godine 1921. dobija Nobelovu nagradu za fiziku. Međutim, u Njemačkoj su nacisti ismijavali njegovu teoriju relativiteta, samo radi toga što je bio židov. Vrhunac netrpeljivosti prema Einsteinu dosegao je vrhunac 1933. godine, kada nacisti dolaze na vlast i oduzimaju slavnome naučniku sve titule. Einstein se tada preselio u SAD i nastavio raditi kao profesor na Univerzitetu u Princetonu.
Predložen je za predsjednika Izraela 1952. godine, ali ovu ponudu odbija riječima: “Politika je za trenutak, nauka je za vječnost.” Iste godine, njemu u čast, jedan hemijski element dobija naziv Einsteinij.
Umro je 1955. godine u Princetonu.

Einstein je svo vrijeme bio veliki zagovornik mira, nenasilja i vegetarijanstva.

Slijedeće njegove poruke još uvijek su ignorisane i potiho zabranjene, čak i u svijetu nauke, koja je velikim dijelom interesno upregnuta od strane kapitala:

“Prelazak na vegetarijanski način prehrane mogao bi krajnje pozitivno uticati na sudbinu ljudskoga roda, čisto fizičkim djelovanjem na temperament ljudi”

“Ništa neće toliko pomoći ljudskom zdravlju niti povećati izglede za opstanak života na zemlji kao prijelaz na vegetarijansku prehranu”

“Naša zadaća mora biti osloboditi se …neznanja i predrasuda, te proširiti krug suosjećanja na sve životinje i svu prirodu i njenu ljepotu!”

Albert Einstein, naravno, nije bio jedini poznati zagovornik nenasilja i nejedenja mesa.

Gotovo svi velikani Zapada poručivali su isto ili slično, od Sokrata, Platona, Pitagore, Plutarha i Senece, preko sv. Franjo Asiskoga, Leonarda da Vincija, Isaaca Newtona, Jeana Jacquesa Rosseaua, i Voltairea, do Charlesa Darwina, Lava N. Tolstoja, Marka Twaina, Nikole Tesle, Thomasa A. Edisona, Ralpha W. Emersona, Georga Bernarda Shawa…

Svi oni držali su da je konzumacija mesa ne samo nepotrebno, nego i sasvim pogrješno i štetno, kako za tijelo čovjeka i za njegov duh, tako i za njegovo ponašanje i za cjelokupni okoliš.

Novije naučne studije, objavljene na službenim stranicama UN-a, pokazale su da su upozorenja ovih velikana opravdana: prema istraživanjima UN-ovih eksperata, industrija mesa je glavni izvor emisije stakleničkih plinova (puno više nego sva prometala na svijetu zajedno!), te da je industrija mesa ujedno glavni uzrok nestajanja šuma i daleko najveći potrošač pitke vode u svijetu.

(TIP/NOA)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.