TIP istraživanje: Nestaje li institucija braka u BiH?

10.01.2009 11:01
 

Katastrofalne oluje koje su se u posljednje vrijeme dogodile širom svijeta do krajnjih su granica iskušale kvalitetu i čvrstoću mnogih građevina. U današnje vrijeme tradicionalne vrijednosti institucije braka se mogu usporediti s kućom koja se našla na udaru jakih oluja. Premda ljudi još uvijek obećavaju da će ˝ostati zajedno do kraja života u dobru i zlu˝, brak kao institucija prolazi kroz promjene u svojoj strukturi. Obilježja braka kao institucije mjenjaju se i odgovaraju društvu i vremenu u kojem postoje.

A.H. i J.Š. upoznali su se prije dvije godine. A.H je radio kao trgovac, a J.H je bila nezaposlena medicinska tehničarka. Nakon šest mjeseci poznanstva, odlučili su svoju vezu krunisati brakom. ˝Šetajući parkovima često smo razmišljali o braku i porodici. Instituciju braka tada nam nije umanjivala činjenica što bi živjeli pod tuđim krovom, što ne bi imali ništa svoje osim pribora za jelo i nekoliko peškira˝, prisjeća se A.H. Nakon godinu dana bračne zajednice, dobili su kćerku. ˝Sve je postalo mnogo ozbiljnije. Sve češće suze, povrjeđivanja, osjećaji manje vrijednosti. Pa onda optuživanja ko više zarađuje, jednostavno u nas se uvukao neki strah. Potpisali smo papire za razvod˝, kazao je A.H.

Glava kuće ili….

Iako većina brakova u bosanskohercegovačkom društvu još uvijek spada u onu kategoriju gdje je suprug «glava kuće», a supruga njegov «dodatak», narastajući je trend u kojima je uočena povezanost između visine ekonomsko-socijalnog statusa i stabilnosti braka. Amra i Sead u braku su devetnaest godina. Imaju dvoje djece i iza sebe svako po na osob uspješnu karijeru. Amra Jakubović-Čičkušić je doc. dr. specijalistkinja nuklearne medicine i šefica katedre na kliničkoj propeduciji medicinskog fakulteta u Tuzli, a Suad Čičkušić je inžinjer mašinstva. U porodici Čičkušić supružnici se doživljavaju kao jednaki partneri. Prema riječima dr. Jakubović-Čičkušić oboje su usmjereni na vlastite karijere i napori oboje supružnika na tom polju jednako se cijene.˝ Brak nije samo puka ljubav. Brak je instanca koja je jako teška, u kojoj se ljudi moraju prilagođavati jedni drugima. Ako nemate jasne ciljeve i ako ne znate dobro da razgraničite šta je to dobro, a šta loše, takav brak propada˝, kazala je Jakubović- Čičkušić. Prema mišljenju doktorice Jakubović-Čičkušić veća je vjerovatnoća da će supružnici sličnog stepena obrazovanja, finansijskih primanja i životnog cilja imati pozitivan stav i doživljavati svoj rad jednako vrijednim kao i svoje ambicije. U takvoj bračnoj zajednici, prema njenim riječima, manje je vjerovatno da se zbog ženine karijere supružnik osjećati ugroženo i obratno. ˝Bijeda na vrata, ljubav kroz prozor. Ma koliko voljeli nekoga, ukoliko nisu zadovoljene vaše potrebe, ako ste prinuđeni cijelo vrijeme biti u kući, da ti muž donosi, da dođe nervozan, onda se stvara jedan veliki razdor”, kazala je doc.dr. Jakubović- Čičkušić.

Život nevjenčanih partnera

U BiH sve popularnija je i kohabitacija, tj. zajednički život ljudi koji nisu zakonski vjenčani. Postotak žena i muškaraca koje se odlučuju na kohabitaciju, bilježi značajan rast posljednjih godina. Opušteni, veseli, zaljubljeni – u tri riječi prijatelji su opisali N.M i J.B. koji već dvije godine žive zajedno, zakonski nevjenčano. Prema njihovim riječima, neobavljena puka formalnost im ni najmanje ne smeta da budu sretni i zadovoljni. ˝Mi smo instituciju braka zamijenili romantikom, ljubavlju i poštovanjem i uopšte se ne obaziremo kako bi to neko mogao protumačiti. S obzirom da živimo u 21 vijeku i demokratskom društvu, mislim da je jedino bitno ga ljudi budu sretni, bez obzira kako na to drugi ljudi gledali˝, kazala je N.M i dodala:˝ Kada ja i moj partner osjetimo potrebu da zakonski ozvaničimo našu zajednicu, to ćemo i učiniti˝.

Porodičnim zakonom FBiH brak je definisan kao zakonom uređena zajednica života muškarca i žene. Zvanični statistički podaci u BiH koji prate trendove koji odražavaju promjene u strukturama porodice, kao dio indikatora demografskih promjena, pokazuju pad prosječnog broja članova domaćinstva, porast broja vanbračne djece, porast prosječne starosne dobi majke prilikom rođenja djece i rođenja prvog djeteta, porast starosne dobi supružnika koji prvi puta stupaju u brak, smanjenje broja sklopljenih brakova, kao i porast broja razvoda i izvanbračnih zajednica. Institucija braka u Europi propada, jer ljubavni parovi sve više preferiraju “moderne bračne metode” poput vanbračnih zajednica – zaključak je istraživanja francuskog Instituta za demografske studije. Prema mišljenju autora ove studije Frans Prioa, u u Europi je brak sve nepopularniji oblik zajedničkog života. U anketi provedenoj u 20 europskih zemalja ističu se tri glavna razloga za ovakav trend: ljudi sve više stvaraju stabilne i dugoročne veze u kasnijem životnom dobu, radije se odlučuju samo za zajednički život nego za brak, a i kasnije im više nije toliko stalo da zakonski ozvaniče svoju vezu.

“Vlasnik – vlasništvo”

Prema mišljenju sociologa Srđana Vukadinovića tradiconalna struktura braka u BiH bi se mogla najbolje opisati kao odnos vlasnik-vlasništvo. U ovakvom bračnom odnosu, emocionalna komponenta u potpunosti je bila potisnuta dok se u prvom planu nalazi podjela posla utemeljena na spolu. Žena je financijski u potpunosti bila ovisna o suprugu, a on se kao odgovoran »vlasnik» morao brinuti o onome što mu pripada. ˝Ako uđemo u analitičku i istraživačko-empirijsku strukturu, vidjećemo da uglavnom u tradicionalne brakove ulaze ljudi koji su rođeni ili večinu djetinjstva proveli na selu, u kojem su žene jednog znetno nižeg stepena obrazovanja nego muževi, da su to brakovi u kojima se uglavnom supružnici druže s ljudima koji su njima sličnog kulturološkog koda,˝ kazao je sociolog Srđan Vukadinović.

Brak jednakih partnera!

U današnje vrijeme sve dominantniji su brakovi u kojima se supružnici doživljavaju kao jednaki partneri. U takvom su braku, prema mišljenju sociologa Vukadinovića supružnici su jednako usmjereni na vlastite karijere i napori na tom polju jednako se cijene. S obzirom da su oba partnera ti koji se brinu o materijalnom aspektu zajedničkog života i obaveze unutar domaćinstva jednako su raspoređene, kao i moć u odlučivanju. Danas ono što odstupa od tradicionalno-patrijarhalnih modela društva jeste broj izvanbračnih zajednica, gdje supružnici žive tako da nisu potpisali ˝bračni ugovor˝, bez obzira da li ih prihvata društvo putem uspostavljenih društvenih normi. Razlozi su u modernizaciji društva koji se ogledaju u jednoj većoj neovisnosti žena, u ravnopravnijem položaju žena. Žena više nije u toj mjeri ekonomski zavisna , kao što je to bilo u tradicionalnom braku˝, kazao je sociolog Srđan Vukadinović.

Sve više razvoda

Podaci Državnog zavoda za statistiku BiH pokazuju da u posljednjih deset godina u BiH stopa razvoda braka bilježi stalni porast. Prema riječima advokatice Amile Kunusić – Ferizović nekada je brak bio moralna kategorija. Danas je pravni okvir za osnovnu porodične zajednice, interesna kategorija, ponekad zajedničkih, a ponekad suprostavljenih interesa. ˝Zna se desiti da neko ko ekonomski ojača da ima osjećaj moći i kroz tu svoju moć počne maltretirati drugog bračnog partnera, jer imamo sve veće razlike u našem društvu, raslojava se stanovništvo po svom ekonomskom statusu. Prije rata mnoge stvari su se ćutale i krile, i mi nismo znali da se one dešavaju. Sada se otvoreno počelo pričati o tome i zato onaj ko je do sada trpio ne želi više da trpi i ne treba da trpi”, kazala je Kunusić-Ferizović. Novi porodični zakon u BiH stupio je na snagu u junu 2005.god. Prema riječima advokatice Kunusić-Ferizović njegove novine ogledaju se u izjednačavanju vanbračne i bračne zajednice i cjelovitom reguliranju imovinsko- pravnih odnosa u braku. Prema novom porodičnom zakonu po prvi puta je izjednačen doprinos nezaposlenog i zaposlenog bračnog partnera u toku trajanja bračne zajednice. ˝Bračni drugovi ono što su unijeli u brak suvlasnici su sa jednom polovinom. Ukoliko je neko u momentu zaključenja braka imao više imovine, to se sada može regulisati ugovorom. I oni koji su u braku mogu zaključiti bračni ugovor u kojem će detaljno regulisati šta predstavlja njihovu posebnu imovinu, a šta zajedničku gdje će imati suvlasništvo jedan na prema dva˝, kazala je advokatica Amila Kunusić-Ferizović i dodala ˝Vidim da se dosta mladih ljudi odlučuje za vanbračnu zajednicu. Ako imaju namjeru nešto da zajedno stiču, onda bi zaista trebali zaključiti jedan ugovor, pa u krajnjoj liniji, ako vanbračna zajednica prestane, nakon toga im je jednostavnije na osnovu tog ugovora postupiti¨.

˝Puno je bolja izvanbračna zajednica jer ona isključivo počiva na komunikaciji. Nema nikakve zavisnosti da je neko od supružnika materijalno ovisan, da se zbog djece brak održava na silu˝, kazao je sociolog Srđan Vukadinović i dodao: ˝ Danas kada govorimo o razvodima brakova, imamo tzv. prazne brakove, koji se upravo održavaju zbog djece. Imamo rastave gdje supružnici ne žive zajedno, a nisu razvedeni zakonski i razvode gdje su supružnici zakonski razvedeni, a žive zajedno˝.

Egoistički odnos čovjeka

Glavni imam medžlisa Islamske zajednice mr. Amir ef. Karić, mišljenja je da su vjerske institucije i društvene tradicije dugo vremena doprinosile stabilnosti braka. Prema njegovom mišljenju, danas je pitanje kako zaustaviti nove trendove sa zapada, koje navode ljude da prihvataju razvod braka kao nešto sasvim uobičajeno. ˝Vrijednosti imaju sve manje ključni utjecaj u ljudskom ponašanju, jača tendencija jednog egoističnog odnosa čovjeka prema životu i neprihvatanje bilo koje vrste obaveze,˝ kazao je ef. Karić i dodao:˝ Život se danas svodi na zabavu i profit kao dvije glavne odrednice modernog čovjeka. Ako pažljivije pogledamo koje industrije danas najviše zarađuju, onda ćemo vidjeti da je zabava tu jako puno zastupljena˝. Prema mišljenju guardijana franjevačkog samostana Svetog Petra i Pavla u Tuzli fra Zdravke Anđića sve više slabe spone koje su nekada činile brak čvrstim i stabilnim iz razloga općenitog srozavanja mjera vrijednosti. Prema njegovom mišljenju pitanje obitelji općenito je u svijetu jako uzdrmano. Kao glavni razlog fra Anđić navodi srozavanje društvenih vrijednosti. ˝Globalni svijet koji je tako konstruisan da ide ka općem, gubi tradicionalne vrijednosti, a kada se gubi tradicionalna vrijednost, onda se i ljudi počinju gubiti˝, kazao je fra Zdravko Anđić i dodao: ˝Zajednički život u sebi uključuje žrtvu i odricanje. Suvremeni čovjek na to nije spreman.To nas sigurno neće odvesti na dobro. Onoga trenutka kada je moderni čovjek počeo razbijati svoju obitelj, razbio je sebe˝.

Nema bračnih savjetovališta

U večini svjetskih i evropskih zemalja bračni ili vanbračni partneri koji imaju problema u svojoj vezi, traže pomoć psihologa u bračnim savjetovalištima. Nažalost, ustanove koje bi sistematski pružale takav vid pomoći, u većini gradova BiH još uvijek nisu ustrojene. ˝Bračno savjetovalište je jako važno. Mladi ljudi trebaju da znaju, da budu spremni u šta ulaze, i kroz šta će da prolaze. Ne znaju osnovne stvari šta je ljubav i šta ista uključuje˝, kazala je Zlata Nišić i dodala: ˝Svugdje oko nas nažalost, primječujemo veliki broj razvoda, a to se odražava i utiče na sve segmente života˝.

Mentalno i fizičko zdravlje

Prema riječima neuropsihijatrice Kate Imamović brojni su faktori u bosanskohercegovačkom društvu koji svakodnevno predstavljaju prijetnju mentalnom i fizičkom zdravlju pojedinca. ˝Pod broj jedan su ekonomsko-materijalni uslovi, koji nezadovoljavaju, što bi naš narod rekao, ˝normalan˝ život. Ljudi su pod utjecajem stresa, bračni partneri su bez posla, materijalnih primanja, ne mogu ostvariti planirane ciljeve, kazala je neuropsihijatrica Kata Imamović.

˝Uzor su mi uvijek bili roditelji koji već 35 godina žive u skladnom braku, poštivajući i uvažavajući jedno drugo. Danas je sve drugačije. Teška je ekonomska situacija, a mladi bračni partneri žele, sve, sada i odmah, a to je vrlo teško, skoro nemoguće. Ljudi su se promijenili˝, mišljenja je A.H. Izgradnja kuće zahtjeva pažljivu pripremu. Prije nego što se napravi temelj, mora se nabaviti zemljište i moraju se nacrtati planovi. Izgradnja kuće može imati visoku ili nisku cijenu, no njeno dugoročno održavanje je skupo. Da li je ono što vrijedi za igradnju kuće primjenjivo i na instituciju braka u BiH, mišljenja u društvu su podijeljena.

(Adis Jašarević, TIP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.