Rat poslije rata: PTSP uzima ljudske žrtve

27.12.2008 14:48
 

Psihotrauma je psihološka rana sa biološkim, fiziološkim i socijalnim posljedicama. Jedan ratni veteran to objašnjava na sljedeći način: “Vidio sam tijela mecima rasporena na dijeliće, rastrgana bombom u milione komadića. Osijetio sam smrad sagorijelih tijela. Čuo sam zvuk zraka kao da je ključao iz okruženja lebedeći nazad i nadalje. Živio sam ludilo kojim drugi nikada ne bi trebali živjeti”.

Psihička povreda može se doživjeti u ratnim i mirnodopskim okolnostima, a može biti izazvana prirodnim katastrofama. Prema podacima Udruženja STEĆAK, u Tuzlanskom kantonu od završetka rata do danas samoubistvo je izvršilo 518 bivših boraca, a preko 300 je pokušalo izvršiti suicid. U posljednjih šest godina u Tuzlanskom kantonu više od 320 veterana rata je izvršilo samoubistvo. Kod 111 osoba kao razlog samoubistva navodi se mentalno oboljenje.te od strane druge osobe.Traumatski događaji stavljaju u pitanje temeljne ljudske odnose, narušavaju sistem vjerovanja i dovode do stanja egzistencijalne krize. Psihotrauma nagoni ljude da se povlače iz bliskih ljudskih odnosa, da se povlače u sebe i osamljuju.”Kada vidite bivšeg borca kako se udaljava od porodice, nekada bliskih prijatelja sa sigurnošću mogu reći da su pod traumom i da pokušavaju naći izlaz iz brloga u koji su upali”kaže predsjednik Udruženja veterana rata 1992-1995 liječenih od PTSP-a “STEĆAK” Tuzla Alija Muratović.

Nažalost samo njemu slični i ljudi sa istom duševnom boli mogu razumijeti bol, tugu i patnju koju veterani rata dijele između sebe. „Niko od članova njihovih porodica ne može ih razumijeti, a to je ključ za njihovo izliječenje” kazao je psiholog Dževad Šestan i dodajući da smo odavno shvatili da su posljedice ratnih i posratnih stresova dovele do strašnih psiholoških trauma, čije su posljedice ogromne i zahtjevaju daleko veću pažnju i akciju društva, njihovih organa i institucija, a posebno zdravstvenih organizacija i stručnjaka iz te oblasti. Nažalost, problemi oboljelih od PTSP-a sve su veći, teži i masovniji.

Pored toga što su oboljeli od PTSP-a, veterani rata su u skoro svim bolnicama smješteni u istim prostorijama sa šizofreničarima, ovisnicima, žrtvama porodičnog nasilja i teškim duševnim bolesnicima, što onemogućava uspješno liječenje. Međutim, to je samo jedan od problema. Pored ovoga problema, osobe koje pate od PTSP-a lijče se medikamentima koje su toliko zastarili da ih moderna medicina uopće ne priznaje. Svi ovi lijekovi osim jednog iz grupe medikamenata koje konzumiraju oboljeli od PTSP-a su sintetički i izazivaju ovisnost! Nemajući izbora oboljeli od PTSP-a morali su se sami organizovati da bi pomogli sebi i svojim porodicama. Problemi sa kojima se susreću veterani rata ne pogađaju samo njih, nego i njihove porodice. Međutim, rješenje problema nije samo u njihovim rukama, nego je u rukama šire društvene zajednice. Trauma sa kojom se susreću, sa kojom žive, nije posljedica lagodnog života koji su vodili u prošlosti,nego je posljedica rata i borbe za ovu zemlju, za ovaj narod i njegov opstanak. Budućnost ne ovisi od toga kako je neko živio, nego šta je taj”neko” ostavio iza sebe. Ovi ljudi su dali svoje dijelove tijela, periode života i mnogo više nego što ljudi u ovo vrijeme mogu razumom dokučiti. Ali ono što su ostavili u amanet ovoj državi nema cijenu.

Veliki broj veterana rata nije uspio pronaći svoj put, izboriti se sa ratom u sebi, borbom koju vode od završetka rata, pa sve do danas. Pronašli su svoj mir oduzevši sebi život, život koji je predstavljao teret, onaj teret koji oni nisu uspijeli da nose. Iako su bili heroji u borbi za živote drugih, ovu posljednju bitku koju su vodili za vlastite živote su izgubili. Prema nezvaničnim podacima oko milion i tristo hiljada ljudi u BiH ima posttraume. Oni sami ne mogu dobiti ovu bitku, riječi su profesorice sociologije Smiljane Vovne. Ovo je trenutak kada društvo treba poduzeti odgovornost i boriti se za njih onako kako su se oni borili za nas kada je bilo najteže. Naša država nije zaštitila prava boraca koji su oboljeli od PTSP-a, niti je donjela zakon koji će ovim ljudima obezbijediti život vrijedan poštovanja koji svaki od njih zaslužuje. Naš državno-pravni sistem je u startu uništio sva prava ove populacije, čiji pripadnici žive na granicama egzistencije i koji jedva uspijevaju sastaviti kraj sa krajem. Sam zakon o pravima boraca pravo na naknadu po osnovu PTSP-a osigurao je samo za one borce kod kojih je ovaj poremećaj manifestiran samo do 23.12.1997 godine. Apsurd je u tome što se ovaj poremećaj javlja tokom cijelog života, tako da je nemoguće postaviti granicu. U BiH najveći broj veterana ovaj poremećaj kod sebe je uočio teki nakon 1997 godine. Aljkav odnos prema ovom problemu potvrđuje i podatak da komisije koje ocijenjuju posttaumatski poremećaj kod bivših boraca nerjetko uopće nemaju ni psihijatra, ni neuropsihijatra. Niko u našoj zemlji nezna tačne podatke koliko još  boraca za mir i slobodu pate od PTSP-a.

Uprkos lošoj statistici nadležnih iz ministarstva i institucije u BiH još nisu ni počele razmišljati o nacionalnoj strategiji koja bi ublažila ratne traume, a herojima s prve linije fronta osigurala minimum pomoći kako bi lakše prebrodili poremećaj kojem se u drugim zemljama posvećuje posebna pažnja. U okviru obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja upućen je poziv porodicama, članovima udruženja, prijateljima i zaposlenim, nadležnim institucijama, da se pridruže u borbi protiv stigmatizacije i “etiketiranja” oboljelih od ove bolesti. Sada je trenutak da se mi borimo za ove heroje, onako kako su se oni borili za nas. Najveći problem je kako otpočeti ovu biku, kada je jednom otpočnu siguna sam da će je i dobiti, jer vodili su oni i veće bitke i izašli kao pobjednici.

Diplomski rad Mensure Husić, dipl.žurn.

(TIP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.